Najmanji je od postojećih pet vrsta nosoroga.

Na njušci ima dva roga od kojih je prvi dugačak oko 25  centimetara dok se drugi jedva primećuje. Visine je oko 1,5 metara, a težine od 600 do 700 kilograma. Vrsta se lako prepoznaje po dva kožna nabora koji okružuju telo između nogu i trupa. telo je pokriveno debelim krznom od kratkih, čvrstih dlaka.

Jedina je vrsta nosoroga koja živi duboko u šumi što otežava njegovo posmatranje.

Naseljava ponožje Himalaja u butanu i širom Burme, na Tajlandu, maleziji i Sumatri i Borneu. Mogu da žive u različitim staništima. Uglavnom su to guste šume, obodi šuma i oblasti sa gustom vegetacijom. primećeni su takođe i u priobalnim močvarama.

Sumatranski nosorog živi u nizinskim i planinskim tropskim kišnim šumama i močvarama. Samačka je i noćna životinja. Hrani se biljkama - plodovima, lišćem, izdancima i stabljikama. Može pojesti i do 50 kilograma hrane dnevno. Kao i svim ostalim vrstama nosoroga, i sumatranskom nosorogu važan je dio prehrane sol, koju nalazi na prirodnim solištima.

Jedinke komuniciraju glasanjem, koje uključuje zviždanje, kratko pištanje i ispuštanje dubokih glasova. Drugi oblik komunikacije je označavanje teritorija izmetom i urinom. Ovaj način komunikacije se najviše koristi u vrijeme parenja.

Ženke sumatranskog nosoroga postaju plodne sa 7, a mužjaci s 10 godina. Trudnoća traje 15-16 meseci, a mladunče u trenutku poroda teži 40-60 kilograma. Mlado ostaje s majkom dvije do tri godine.

Sumatranski nosorog je klasificiran kao kritično ugrožena vrsta s manje od 275 jedinki u divljini, s tendencijom daljnjeg pada brojnosti. U zatočeništvu živi još dvadesetak jedinki, većinom u zoološkim vrtovima u Indoneziji, Maleziji i SAD-u. Razlozi ugroženosti sumatranskog nosoroga su prvenstveno gubitak staništa zbog seče šuma te krivolov. I ova vrsta nosoroga na je meti krivolovaca zbog svog roga koji se koristi u kineskoj tradicijskoj medicini.